Kao da se nije dogodilo – jedan je od signala koji pristiže iz knjige priče Miroslava Mićanovića Vrt s 1001 žaruljom, jer se vrijeme i prostor njihova trajanja prepliću sa snovima i životnim gubicima protagonista priča o ljubavi, gubitku i zaboravu. Slično u uvijek različitim vrtovima – pričanja, pisanja i čitanja – jest traženje izgubljenih prizora, prešućenih i zaboravljenih događaja iz vlastitog djetinjstva, mladosti ili nekoga drugog (godišnjeg) doba.
Pitajući se što je ostalo od velikih planova, uzleta i vjerovanja da je život u svojoj neponovljivosti pred svima nama jednako tajnovit i lijep, pripovjedač i čitatelj postaju suputnici na mračnim i svijetlim dionicama života teksta. Svijet priča iz Vrta s 1001 žaruljom nerijetko je ponovljiv i liričan, fragmentaran i ozbiljan, začuđen i taman, radostan i tužan, ukratko: neizreciv.
Jednostavno, pričanje i pripovijedanje u ovoj se knjizi čitatelju nude kao zajedničko iskustvo putovanja svijetom, njegovom prolaznošću i vrlo je vjerojatno da ćemo zatvaranjem posljednje stranice Vrta s 1001 žaruljom zaključiti ono što je upisano na početku:život mi se sviđa.
Miroslav Mićanović (Brčko, 15. kolovoza 1960) živio je u Gunji. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje pjesme, priče i eseje. Tekstovi su mu uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede i prevođeni na slovenski, makedonski, slovački, ukrajinski, litavski, mađarski, poljski, francuski, španjolski, njemački i engleski jezik. Sastavio s H. Pejakovićem izbor iz suvremenoga hrvatskog pjesništva Les jeunes Croate (Migrations, Pariz, 1989), s B. Čegecom pregled hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih Strast razlike, tamni zvuk praznine (Quorum, Zagreb, 1995), uredio s R. Simićem izbor Mlada hrvatska poezija (Apokalipsa, Ljubljana, 2000), Čovjek koji je obitelji nosio kruh; sudionik projekta Posao dvanaestorice, romani u nestajanju (Quorum, Zagreb, 1998). Objavio pjesmu Job kao zaseban grafički list u dvojezičnom izdanju, u prijevodu D. Karamana na njemački i s grafikom M. Vejzovića. Od 2001. do 2003. godine objavljivao u kulturnom prilogu Jutarnjeg lista kolumnu Jednosmjerna ulica, kritike o suvremenoj hrvatskoj pjesničkoj produkciji pisao u Vjesniku od 2005. do 2006. godine u kolumni Utjeha kaosa. Surađuje i objavljuje poeziju, prozu i kritike na I. i III. programu Hrvatskoga radija (Kutija slova, Poezija naglas, Riječi). Dobitnik nagrada Duhovno hrašće (1998) za knjigu pjesama Zib i Fran Galović (2004) za knjigu priča Trajekt, nagrade Večernjeg lista na natječaju za kratku priču 2003. i 2007. godine. Autor antologije suvremenoga hrvatskog pjesništva Utjeha kaosa (Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2006), koja je prevedena i objavljena na engleskom (Relations, Zagreb, 2007) i mađarskom jeziku (Jelenkor Kiadó, Pečuh, 2009). Dugogodišnji je urednik časopisa Quorum i biblioteka u izdavačkom poduzeću Naklada MD (1991–2005), a sada radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Sudionik hrvatskih i europskih festivala poezije i kratke priče. Voditelj radionica Put u središte kratke priče, Hodanje uz prugu (poezija) za različite institucije, centre i polaznike. Živi u Zagrebu.