Knjiga priča Soba Jacka Nicholsona Miroslava Mićanovića mnogo je manje soba, u prostornom smislu, a mnogo više Jack Nicholson kao raspon likova preko kojih smo iščitavali njegove mnogobrojne glumačke transformacije. Pisana u namjeri prikupljanja bitnih signala svakodnevnoga stradanja i gubljenja slike o realnom, stvarnom mjestu, ili području, gdje bi se opstalo ili trajalo, kako to kaže sam autor, ova knjiga reflektira aktualno vrijeme i kada govori o prošlosti, jednako kao što reflektira vlastiti životni prostor bez obzira govori li o prostorima u književnosti, filmu ili daljinama i blizinama unutar neposrednog iskustva.
Želeći opisati, ili možda i prije svega – ispisati, svijet u kakvom bismo željeli živjeti, Mićanovićeva knjiga ne bježi od nepredvidivosti, pa i hirovitosti, svjesna da im je nemoguće umaknuti, baš kao što nije moguće decidirano odgovoriti na pitanja koja se ovim pričama otvaraju. A tu je i najčvršće uporište rahlosti strukture, lakoće i otvorenosti koju nam Soba Jacka Nicholsona donosi, ne pokušavajući potisnuti pakleni Nicholsonov osmijeh njegovih najuspjelijih uloga.

Branko Čegec
Miroslav Mićanović (Brčko, 15. kolovoza 1960) živio je u Gunji. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje pjesme, priče i eseje. Tekstovi su mu uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede i prevođeni na slovenski, makedonski, slovački, ukrajinski, litavski, mađarski, poljski, francuski, španjolski, njemački i engleski jezik. Sastavio s H. Pejakovićem izbor iz suvremenoga hrvatskog pjesništva Les jeunes Croate (Migrations, Pariz, 1989), s B. Čegecom pregled hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih Strast razlike, tamni zvuk praznine (Quorum, Zagreb, 1995), uredio s R. Simićem izbor Mlada hrvatska poezija (Apokalipsa, Ljubljana, 2000), Čovjek koji je obitelji nosio kruh; sudionik projekta Posao dvanaestorice, romani u nestajanju (Quorum, Zagreb, 1998). Objavio pjesmu Job kao zaseban grafički list u dvojezičnom izdanju, u prijevodu D. Karamana na njemački i s grafikom M. Vejzovića. Od 2001. do 2003. godine objavljivao u kulturnom prilogu Jutarnjeg lista kolumnu Jednosmjerna ulica, kritike o suvremenoj hrvatskoj pjesničkoj produkciji pisao u Vjesniku od 2005. do 2006. godine u kolumni Utjeha kaosa. Surađuje i objavljuje poeziju, prozu i kritike na I. i III. programu Hrvatskoga radija (Kutija slova, Poezija naglas, Riječi). Dobitnik nagrada Duhovno hrašće (1998) za knjigu pjesama Zib i Fran Galović (2004) za knjigu priča Trajekt, nagrade Večernjeg lista na natječaju za kratku priču 2003. i 2007. godine. Autor antologije suvremenoga hrvatskog pjesništva Utjeha kaosa (Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2006), koja je prevedena i objavljena na engleskom (Relations, Zagreb, 2007) i mađarskom jeziku (Jelenkor Kiadó, Pečuh, 2009). Dugogodišnji je urednik časopisa Quorum i biblioteka u izdavačkom poduzeću Naklada MD (1991–2005), a sada radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Sudionik hrvatskih i europskih festivala poezije i kratke priče. Voditelj radionica Put u središte kratke priče, Hodanje uz prugu (poezija) za različite institucije, centre i polaznike. Živi u Zagrebu.